Radio televizija Trstenik
Projekti

General Dušan Dodić

Ova objava deo je projekta pod nazivom “Graditelji, humanisti i vizionari “, koji je dobio finansijsku podršku Opštine Trstenik na Javnom konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja u 2024. godini.

Dušan Dodić, rođen 7. februara 1883. godine (16. februar 1884. po vojnom kartonu), bio je najstariji sin Miloša, trgovca iz Milutovca, i Todore iz Dragova. Imao je dvojicu braće: Aleksandra-Taku (1885-1969) i Božidara-Boška (1887-1916). Njegov deda Andrej Dodić bio je predsednik opštine Milutovac od 1876. do 1878. godine.

Nakon završetka osnovne škole u Milutovcu, Dušan je pohađao gimnaziju u Kruševcu, a potom maturirao u Kragujevcu. Vojnu akademiju završava 1903. godine kao konjički potporučnik, postajući konjički kapetan 1910, major 1915, pukovnik 1924. i konjički brigadni general 1929. godine.

Dušan je učestvovao u ratovima od 1912. do 1918. godine, ističući se kao neustrašivi komandir i komandant diviziona. U Balkanskom ratu je zablistao u Kumanovskoj bici, dok je u Prvom svetskom ratu bio ranjen u Cerskoj bici, ali se brzo vratio u borbu. Prešao je Albaniju sa srpskom vojskom, učestvovao u proboju Solunskog fronta i oslobađanju Bitolja. Kao major, 25. oktobra 1918. godine, oslobodio je Jagodinu, a kasnije južni Banat.

Njegovo ime krasilo je mnoge ulice širom Srbije do Drugog svetskog rata. Vodio je Ratni dnevnik 1918-1919. U Kraljevini Jugoslaviji, Dušan je službovao u Nišu, Čakovcu, Subotici, Beogradu i Ljubljani kao komandant brigade i zamenik komandanta divizije. Penzionisan je 1939. godine. Tokom Drugog svetskog rata bio je mobilisan i proveo je četiri godine u nemačkom zarobljeništvu. Nakon rata, ostao je u Nemačkoj, gde je preminuo 12. februara 1955. godine u dvorcu Farlar kod Osnabrika i sahranjen je u kripti crkve Svetog Đorđa.

Za hrabrost i službu, Dušan Dodić je odlikovan brojnim priznanjima, uključujući Zlatnu i Srebrnu medalju za hrabrost, Karađorđevu zvezdu sa mačevima, Beli orao, Svetog Savu, Jugoslovensku krunu, orden Svetog Đorđa i Mihaila, Rumunsku krunu, Mauricijus s Lazarosom, Ratni krst s palmom i Zlatnu medalju za hrabrost (Panama).

Top of Form

Bottom of Form

Ovaj sajt koristi kolačiće kako bi omogućio bolji uvid u potrebe posetilaca. Ako nastavite dalje da koristite naš sajt, smatraćemo da ste saglasni sa ovim. Prihvatam Detaljnije